MEJG

MEJG

Compartilhar

MOVIMENTU ESTUDANTE
JUVENTUDE GOU-LORA❤🤗
KODIGU (MAU-FEHUK)

Photos from MEJG's post 31/05/2026

Movimentu Estudante Joventude Goulora (MEJG) formasaun semenal ba materia Excel, Word no power poin no Public Speaking ohin termina ona.
Ba semana oin se continua ho pratika iha oras rua se continua fila fali ho materia Lideransa. fatin ne'ebe ami hamahan an ba mak iha sede Delta rua ( 2)

MEJG A Luta Continua ❤️🌹✊️🫡

Photos from MEJG's post 10/05/2026

Movimentu estudante Joventude Goulora (MEJG) continua formal semanal ne'ebe mak kada semana dala ida, no iha Sede Delta rua.
Kada semana ami ki'ik ho ki'ik continua transforma informasaun sientifiku ba malu hodi hafanun ami hotu nia konsiensia kritiku no analitiku.
Mai ho hanoin ne'ebe mak foun entau tenki aprende halo bar-barak hodi bele diferensia ho hanoin tuan hirak ne'ebe mak la fo benesiu ba ema wain iha mundo ida ne'e.
Movimentu Estudante Joventude Goulora (MEJG) kodigu Mau-fehuk.
A Luta Continua💚🌹🫡!

12/04/2026

Husu ba Parte relevante sira presiza tau atensaun ba povu ninia prekupasaun

Photos from MEJG's post 12/04/2026

Depois festa pascoa nian hotu, Estudante hosi organizasaun Movimentu estudante joventude goulora continua fila fali aktividade formasaun hanesan bai-bain, iha sede delta dua.
Ba goulora oan nafatin fo hatene iha loron domingu iha tempo keta haluha habesik an ita tau lian ba hodi salva goulora ne'ebe mak diak iha futuru.
A Luta Continua🌹💚🫡

Photos from MEJG's post 06/04/2026

Movimentu Estudante Joventude Goulora (MEJG) ho Kodigu Mau-fehuk. Hari iha loron lima fulan abril tinan rihun rua, rua nulu resin tolu.Ho nia kodigu Mau-fehuk.

Orgaun ne'e hosi aldeia goulora, Suku Mau-chiga, Postu administrativu Hatu-builico, Municipiu Ainaro. Ohin Aniversario ba dala tolu (3).
Hosi ne'e atu lori ita ba komprende motivu saida mak dudu joventude feto mane hodi forma organizasaun (MEJG).

missaun vizaun prinsipiu hosi organizasaun nian mak hansa ne'ebe! Durante tinan rua ba kotuk programa saida mak organizasaun halao hamutuk ho komunidade sira iha aldeia goulora no suku Mau-chiga.

Tanba sa ho kodigu Mau-fehuk..?
Saida mak Mau-fehuk! Fehuk nudar materia ka protudu lokal ne'ebe mak durante komunidade konsumu iha tempu pasadu to mai iha prezente.
Naran ne'e hetan hosi okupasaun militar indonesia, bainhira militar indonesia ba iha aldeia goulora suku mau-chiga hasoru, aman, inan, joventude sira, militar indonesia fo surat tahan no haruka Inan Aman sira le'e no hakerek.

Maibe sira hakas an hodi le'e, ladun mos, militar indonesia sira, tula ho liafuan ida katak imi hirak iha fatin ne'e, mesak Mau-fehuk. Lia hirak ne'e halo sira la iha forsa no labele simu hasoru tanba sira la iha material hanesan ho okupasaun militar indonesia.

Lia hirak ne'e sai hanesan prensaun ne'ebe makas ba inan aman joventude feto mane sira iha momentu ne'eba ate ohin ohin loron sira se konta fila fali, lia hirak ne'e ba jerasaun ohin loron.

Joventude feto no mane tau hanoin hamutuk iha sidade iha loron no oras hansa ne'e hodi forma oranizasaun ho naran Movimentu Estudante Joventude Goulora (MEJG) depois sira continua fila ba knua halao reuniaum hodi aprende ba aman inan sira iha Knua no sira dehan aumetan tan mak naran iha mau-fehuk ne'e ba, prontu naran mau-fehuk sai hanesan kondigu ida ba MEJG, sira hotu konkorda hodi avansa.

Kondisaun objektiv dudu joventude mai ho hanoin foun hodi mai ho missaun ida hakat disciplina ho neon badaen mak sai xave ida ba foin sae ho vizaun Aprende no esforsu hamutuk. no Prinsipiu ida katak Hakarak ka lakoi Fehuk nakfila ba bolus.

Aktividade ne'ebe mak durante movimentu kria ne'e ideia hosi inan aman alin ki'ik sira bainhira iha sorumutuk ruma estrutula hosi movimentu rona anota hodi lao tuir saida mak komunidade aprezenta.

Movimentu mai ho nia logu Segitiga ho Kor ha'at (4) Matak, Mutin, Metan no Mean uza ba letra, no kadernu ho lapizera iha logu.

Logu segitiga ho nia signifikadu katak ne'e foho Kablake,kor matak mai ho hanoin ne'e mak natural tuir natureza.kor mutin ne'e tenki fo roman no domin ba ema hot-hotu, kor metan ne'e katak ita iha nakukun laran tenki muda hosi sai.kor mean dehan katak ho ran ne'e nakali dehan lae ba injustica. Letra ho kor mutin dehan foin sae mak tenki sai vanguarda ba komunidade iha aldeia Goulora no suku Mau-Chiga.

Parabens ba Pai mae, joventude, konselhu,kordenador, MEJG ho Estrutula no membru sira hotu. Ita aprende ita diskuti ita muda. A Luta continua MEJG Mau-fehuk 💚🌹🫡

Photos from MEJG's post 15/03/2026

Iha loron domingo Movimentu Estudante Joventude Goulora continua halao aktvidade formasaun ne'ebe mak tuir silabus hósi kordenador aktual ho nia estrutura antes ne'e fo ona ba membru sira hotu.
Materia dauluk mak Organizasaun ne'ebe termina ona iha semana kotuk lidera hósi belun Atoy (haut Ablai) no ohin continua fali materia darua nian mak aprende hamutuk kona-ba Excel, power poin ho Publisher.
Ohin nian hahu uluk ho Excel ne'ebe mak lideira husi vice kordenador ita nia belun Zelia (Telok) ohin konsege esplika ona matan dalan ba membru sira semana oin hein halao pratika.
Ne'ebe husu ba membru sira hotu senti an dehan goulora ita hotu nian keta haluha domingo hakat ba sede delta dua (2) no keta haluha lori rasik ho lap-top atu nune'e fasil tebes ba ita iha prosesu pratika nia laran.
Goulora ( Mau-Fehuk) A Luta Continua ❤️🌹🫡

Photos from MEJG's post 01/03/2026

Iha loron Domingo ba semana daha'at nian Movimento Estudante Juventude Gou-Lora (MEJG) Kordenadora ho estrutura no membru sira, finaliza ona materia dahuluk nian kona-ba organizasaun.
iha Domingo semana oin mai Sei kontinua aprende kona-ba Excel, Word no power poin, husu ba membru sira hotu keta haluha lori ho Laptop rasik atu nune'e fasil hodi komprende aumesmo sei kontinua halo pratika.

Materia organizasaun ne'e mak Kordenadora no membru sira aprende, mai ho mahusuk rua katak 1)tan sa ita presiza organiza? 2) Saida mak sai pontu forte iha organizasaun?
q
Iha kondisaun objektiva dudu estudante presiza organiza malu hodi forma orgaun, se lahó kondisaun objektiva maka ita lahó hanoin atu organiza no forma orgaun simplesmente hanesan ne'e.

Organizasaun ne'e existe atu diskuti problema sosial ne'ebe mak sosiedade hasoru iha rai ne’ebe horik ba. mundo ohin loron, mundo ida ne'ebe mak kompetisaun, konsege orienta ema nia hanoin tenki kompete no ema la konsege lori ema ba hare'e hetan asuntu sosiál ne'ebe maka hanesan: estrada,be'e mos, Sentru saúde la sufisiente, ai moruk la iha, konflitu entre joven sira, asedu sexual no Violasaun seksual.

Husi problema baziku hirak ne'e Presiza hare'e mos organizasaun organizadu no organizasaun la organizadu! organizasaun organizadu mak hanesan iha naran, estrutura, viziaun, missaun ,programa planu aktividade objektivu, estatutu no fatin.Organizasaun la organizadu mak hanesan, mercadu, Manu futu, biliar, joga karta.
Iha organizasaun ne'e determinadu husi forsa massa popular membru no lideransa.maibe husi ne'e hotu mak ho politika no idelojia.husi politika no idelojia maka forma karakter kada membru no iha organizasaun ne'e rasik, membru atu barak to'o ne'ebe, fasilidade organizasaun nian atu forte to'o ne'ebe, nia Sei la kroat no la sai arma luta ida ba poderozu se la lidera husi ideolojia no politika fasilmente ita atu lakon no namkari arbiru. hanesan Marx dehan Movimento ida la mai ho orientasaun Teoria, idelojia no politika ne'e hanesan Ró iha tasi laran ne'ebe la hatene nia diresaun ho klaru tanba la iha kompas no mapamentu atu lao tuir.

Fasilmente atu komprende no unifika lider, membru ho massa popular, ne'ebe iha organizasaun ita bele fo exemplu simples hanesan transporte presiza bele lori ka tula ou lidera viajem passajeirus sira nian.transporte ne'e presiza maneira ou dalan atu atinzi objektivu ikus, antes lider, membru no massa deside iha forum. Iha sorin seluk organizasaun ita bele hare'e nudar instrumentu ba funu hodi halakon inmigu povu nian, surik ne'e atu kroat no forsa depende ba kapasidade lideransa.

Iha Movimento liberal no movimentu progresivu iha diferente dok iha diferente hansa ne'ebe : iha metode hare'e no hanoin, pozisaun, atua problema, nia asaun, nia pratika sosia.iha metode hanoin ne'e mak ho idelojia hanoin ne'ebe logika ne'e mai ho teoria, organizasaun progresivu metode hare ba problema: malnutrisaun-komsumu diariu- la nutritivu no fontes redimentu familia.
Ex: simples fenomena ohin loron hanesan dengue ne'e nia impaktu ne'e husi ne'ebe ita hare'e lixu Soe arbiru saluran valeta naton udan mai be'e mak liu foer belit iha valeta aumenta susuk barak hodi tata ema hamosu Dengue tuir Los parte estaduq presiza hare'e to'o iha ne'eba ho mekanismu seluk bele Prepara fatin ne'ebe dignu ba povu.

Lalos dehan fali kaer fali susuk Aman no inan lori ba hotu iha Australia ne'e ka la logika hare'e ho metode hansa ne'e mak ita dehan liberal no ikus fo sala mak inan aman mak la hare'e oan afinal la hare'e ho klean ikus individu mak sai kulpa hodi taka falta ba poder nain sira asumi hela pozisaun ba.

Iha organizasaun liberal existe atu hatan ema ida ka grupu balun nia nesesidade no hametin (Statu quo) laos ema wain nian ho metode hare'e fenomena ba hansa malnutrisaun, estada grave, konflitu entre joven ne'e impaktu husi Juventude ka inan aman sira, hodi ida ne'e NGO halo kontinua aproveita husi doador ho parte estadu bele apoiu fundus ne'ebe mak boot hodi tun ba halo advokasia no dehan ba povu vulneravel sira tenki kritika ba estado atu nune'e hodi habokur NGO ninia interese privadu duke komun.

Iha organizasaun mos ita hare'e komprende Ideolojia no politika. ideolojia hanesan objektiva da ikus ba ita nia hakarak! exemplo Simples Nelson ho Carla halao relasaun Domin husi sira nain rua nia relasaun ho konkordansia ida katak tenki forma uma kain ida ne'e objektivu ikus ba nain rua.
Husi nain rua nia objektivu ne'e hodi hametin Valos popular,justica, no demokrasi.
Idelojia ne'e materi baziku/ materia prima hodi forma surik. Surik ne'e atu kroat no forsa termina husi materia baziku Sei materia baziku mak la forte fasil atu hatohar husi inimigu.idelojia nudar arma ida hafalun surik hodi Luta.
Politika hanesan maneira ida ne'ebe oinsa hafasil atu hamonu inimigu fasil atu domina inimigu exemplu simples Nelson ho Carla iha konkordansia klaru agora dalan oinsa mak Nelson bele hodi carla nia familia bele simu nia ho diak hodi Nelson bele domina iha familia carla ne'e refere atu domina menan carla husi nia familia dalan ida mak tenki brani no Konsisten.
Prinsipiu baziku husi organizasaun presiza hatur iha lider membru no iha organizasaun ne'e nia laran iha ha'at (4).
1. Sentidu lina de massa
2. Sentidu disciplina no demokrasi
3. Sentidu kolektivismu
4. Sentidu Vanguarda.
#) Sentidu lina de massa ne'e atu dehan katak ema ka grupu husi organizasaun sira ne'e hola parte husi povu hodi konsiente kona-ba opresaun, esplosaun, povu tenki kontra.
Prinsipiu husi Sentidu lina de massa atu dehan atu regula organizasaun no massa labele monu ba komandismu no labele hamate konsiensia politika objektivu massa nian iha situsaun politika nian, organizasaun apenas bokan bazea ba koinesimentu sujektivu nian.
Koinesementu subjektivu mak la forte no kroat ne'e sei halai ses husi diresaun luta massa popular nian. lina de massa existe so iha organizasaun progresivu luta ba interese kolektivu ba massa popular nian.no Continua diskuti pasu luta kada lider no membru ba moris ho massa rona preokupasaun massa hodi aprezenta ba malu no diskuti lori massa popular hamrik iha fileira.tanba lina de massa apenas ba tau interese koletivu ba massa popular nian laos individu ka grupu balun nian.

#) Sentidu disciplina no demokrasia hanesan bainhira ita forma organizasaun iha konkordansia entre lider no membru sira husi ne'e tenki hakruk no disciplina ba asuntu ne'ebe iha relasaun ho masa no organizasaun tenki lao tuir. Tanba disciplina nudar karakter estrajeia primariu, demokrasi nudar sekunderia tatika ida atu konkretiza disciplina.
No iha aktividade ruma atu halao presiza Soe ba forum hodi lider, membru inklui massa diskuti hotu, se balun mak konkorda no balun la konkorda entau liu husi dala demokrasia.
Demokratimente dalan uniku ba elisaun ida konkorda mak ho votus maioria entau passa se ho votus minoria se la passa ida ne'e mak desizaun forum.
Prinsinpalmente husi Sentidu disciplina no demokrasia mak atu asegura orgaun labele monu ba birokrastismu no liberalismu.

#) Sentidu kolektivismu hanesan lideransa iha relasaun ne'ebe diak ho kolektivismu, lider labele tau periodade ba asuntu individu bainhira iha aktvidade orgaun no massa nian
Lider membru tenki tau pratika kolektivismu iha mass nia le'et.Exemplo Simples: kria seminar, diskusaun, diskursu, lider mak tenki pimpinan atu membru no massa bele lao tuir.

#) Sentidu Vanguarda signifika hanesan ema hotu sempre iha inisiativa no sai pioneiru, Vanguarda ne'e minimal bainhira orgaun ruma halao politika ruma iha Baze ema individu/grupu no organizasaun sira seluk sempre apoiu no konkorda lao hamutuk hodi kria aktvidade refere.
Prinsipiu husi Vanguarda presiza tau kontrola ho diak atu labele mout ba tendensia atrazadu.membru no massa tenki organizadu no lideradu iha idelojia no politika.
Membru hot-hotu tenki tau interese privadu iha interese koletivu nia okos, membru mos hakruk no obedese ba interese kolektivu. Lalos atu halakon total interese privadu lae maske rua ne'e la han malu.se membru foti pasu mesak la tuir organizasaun desizaun oragaun entau norma, mak membru foti pasu mesak ho oragaun nian mak membru rasik sei resposavel kulpa ne'e mak nia halo no sei hetan sasaun refere bazae regulamentu orgaun nian.
Organizasaun husi Nivel alto no Nivel baziku iha relasaun ba malu bainhira iha reuniaun ka aktvidade balun, Nivel altu tenki komunika Nivel baziku, aktividade ne'ebe mak hala'o iha baze tuir mata dalan saida mak husi Nivel altu fo tuir mata dalan.
Husi materia ne'e atu konklui deit katak organizasaun ne'e importante tebes ba lider no membru inklui massa popular hodi komprende kona-ba realidade moris.Organizasaun atu forti no kroat mak tenki ho teoria revolusionariu, idelojia no Politika.

Ita organiza, ita le'e, ita diskuti no ita muda,(MEJG) A Luta Continua ❤️🌹🫡

01/02/2026

Iha loron Domingo fulan Fevererio tinan 2026, Movimentu estudante Juventude Goulora (MEJG) Continua aprende no diskuti materia kona-ba organizasaun tuir Paragrafu ne'ebe lideira husi estruktura Movimentu estudante Juventude Goulora fatin ne'ebe mak sorumutu ba iha sede delta dua (2).
Ba membru no estudante Gou-Lora oan ne'ebe iha Dili laran, iha loron Domingo mak frei keta haluha hakbesik an ba sede delta dau (2) hodi ita aprende hamutuk.
Tanba husi ita nia hamutuk mak ita bele transforma no muda, tuir misaun vizaun no prinsipiu ne'ebe mak iha orgaun ne'e refere.
Ba Gou-Lora no Kodigu Mau-Fehuk Ita ida deit 💚🌹🫡

Photos from MEJG's post 18/01/2026

Iha loron domingo movimentu estudante Juventude Goulora kontinua hasoru malu hodi hili Estrutura foun bele lidera organizasaun Movimentu estudante Juventude Goulora iha tinan 2026 ate 2027.
Estrutura foun iha tinan 2026 belun nain ha'at (4) mak kompete hodi bele lidera (MEJG).
Dauluk mak Abin Flamina
Darua mak Abin Zelia
Datolu mak Amaun Alende
Daha'at mak Amaun Jhon.
Entre sira nain haat ohin liu husi prosesu eleisaun laos entrega deit bandeza ba fo ba sira nain ha'at, entau ohin liu husi Eleisaun abin Flamina mak konsege lidera organizasaun (MEJG),Abin Zelia mak Vice no Alende mak Sekretária Jhon mak tezoreria, iha tinan 2026.
Ami nia parabens ba estrutura foun iha tinan ida ne’e espera katak sei lidera organizasaun Movimentu estudante Juventude Goulora (MEJG) ho diak iha Sosiedade Goulora tanba Sosiedade sira iha konfiansa makas ba hodi bele lori sira ba konsiente realidade sosiál ne'ebe mak hasoru ba.
Obrigado barak A Luta Continua MEJG. (Mau-Fehuk)♥️🌹✊️

Quer que o seu escola/colégio seja a primeira Escola/colégio em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Website

Endereço

Dili